ORIGAMI (折り紙)
ori = savijanje + kami = papir
je japanska veština kreiranja
modela od papira. Tradicinalno se koristi
kvadrat ali postoji
veliki broj modela koji se pravi i od drugačijih
oblika papira - pravougaonika, trougla,
osmougaonika itd.
Kada smi bili deca, sreli smo se sa origamijem a da nismo ni
znali da je o njemu reč. Mali papirni aviončić ili papirni brod,
čak i kapa od novina kojom moleri štite glavu od boje kada kreče plafon
upravo su origami!

Istorija
origamija
Ne postoje precizni podaci o tome kada je
origami nastao. Vezuje je se, što je prirodno, za izum papira u
Kini negde oko 2. veka n.e. Iako je tamo najverovatnije i
nastao, origami je pravi procvat doživeo u Japanu, gde se i
tretira kao nacionalna umetnost.
Budistički sveštenici preneli su u VI veku papir u Japan i prve
japanske Origami figure datiraju iz tog perioda.
Već u VIII veku, origami je postao sastavni deo raznih
ceremonija u Japanu. Samuraji su razmenjivali poklone koji su na
sebi imali ukrase “noši” od savijenih traka papira. Za vreme
obreda šintoističkih venčanja, korišćeni su origami leptiri koji
su simbolizovali mladence.
Sigurno se zna da se tokom XII veka papir u Japanu koristio za
savijanja u tradicionalnim običajima, za čuvanje hrane i raznih
vrsta trava, za uvijanje poklona, i posebno za ukrašavanje
cvetnih aranžmana gde je svaka vrsta cveća imala svoj specijalni
omotač.
Iskustvo se prenosilo sa roditelja na decu i bilo je malo
zapisanih primera konkretnog Origami dizajna. I danas u Japanu
postoji običaj da se uz upakovane poklone prilažu mali ukrasi
savijeni od papira čije se poreklo proteže iz te duge tradicije.
Prva pisana izdanja koja su predstavila Origami figure kao
veštinu i zabavu pojavila su se u Japanu 1797. godine. U prvoj
knjizi se objašnjava kako se izrađuju spojene grupe i lanci od
papirnih ždralova. Prema legendi, onaj ko napravi hiljadu
ždralova i pokloni ih nekome, šalje mu puno sreće na svim
životnim aspektima, a sam se oseća emotivno ispunjenim. Druga
knjiga obuhvata izradu likova i karaktera iz čuvenih japanskih
pozorišta. U ovim knjigama predstavljene su složene figure koje
su značile veliki korak unapred u odnosu na figurice koje su
deca pravila u igri ili školi.Vremenom je Origami veština
prerasla u internacionalni pokret.
U mnogim zemljama postoje organizovane grupe ili pojedinci i svi
oni su u vezi jedni sa drugima. Jedno od najbrojnijih i
najpoznatijih udruženja je Britansko Origami udruženje koje
uključuje članove iz celog sveta. Origami je izuzetno popularan
i u Španiji gde ga zovu Papiroflexia.

Materijali
Origami se u principu pravi od papira, iako se mogu koristiti i
drugačiji materijali (tkanina i sl.)
Za vežbu i neke jednostavne modele često se koristi papir za
fotokopiranje standardne gramaže 70–90 g/m². Pored toga, moguće
je koristiti i razne druge vrste papira - foliju, papir za
uvijanje, hamer, itd. Može se nabaviti i već pripremljen papir
za origami koji je najčešće dvobojan i isečen u oblik kvadrata.
U Japanu se često koristi i “vaši” - poseban papir čvršće
strukture napravljen od prerađene kore nekoliko karakterističnih
drvenastih biljaka koje rastu u Japanu.
Postoji i posebna grana origamija koja koristi novčanice za
pravljenje modela i to najčešće, što kad se radi o japancima
danas i ne treba da čudi - američki dolar.
Ima i entuzijasta koji kao materijal koriste toalet papir (na
sreću po publiku neupotrebljavan). Ovo je divna ideja za
kreativan boravak na nekreativnom mestu!

U napadu genijalnosti, neko se setio da i od
knjiga napravi origami. Nemojte ovo raditi sa
knjigama pozajmljenim iz biblioteke - neće imati
razumevanja za umetnost kada ih budete vraćali!

Nemojte zaboraviti - origami je savijanje papira, ređe, naročito
u našem vremenu sečenje (osim u pripremi) i ne lepljenje!
Figurica O
senseija na koricama
"Aikido biltena
br. 10" jeste od papira ali se lepi,
sklapa i iseca i nije naravno origami!
Pravo mesto za sva uputstva o ovoj primenjenoj umetnosti je
naravno internet, a ako hoćete sve da vam bude baš sažvakano -
stranice
Youtube servisa. Ima
neverovatnih primera ljudske mašte, kreativnosti i
snalažljivosti.
 
Origami
“Parobrod” na donjoj fotografiji spada u primere sa
početka ovog teksta - znam da ga pravim još od detinjstva ali mi
niko tada nije rekao o čemu je reč!

Deset
saveta za početak:
1. Veliki početak! Koristite zato veliki kvadrat
papira. (20 x 20 cm je dobra veličina).
2. Počnite sa jednostavnim primerima! Izaberite
model sa deset ili manje koraka.
3. Izaberite za rad veliku, ravnu površinu.
4. Proučite simbole koji označavaju poteze u
uputstvima i naučite da ih prepoznate.
5. Proučite savijanja i okretanja koja će se
koristiti u vašem primeru.
6. Savijajte papir uredno i precizno.
7. Ivice vam moraju biti oštre!
8. Pročitajte uputstva pažljivo. Pratite svaki od
koraka tačno navedenim redosledom. Nema preskakanja
i menjanja redosleda koraka.
9. Koristite papir koji je različito obojen na
svakoj strani.
10. Zabavite se! Zapamtite, napredovaćete kao i u
aikidou samo vežbajući. |
|